Grad Dugo Selo

Grad Dugo Selo se prostire na 53 četvorna kilometra, a čini ga niz naselja smještenih u podnožju Martin Brega (nadmorske visine 205 metara). Dugo Selo je satelitski grad Zagreba u Zagrebačkoj aglomeraciji, smješten na dodiru posavske ravnice i Prigorja. Na sjeveru i zapadu graniči sa Gradom Zagrebom.

Dugo Selo je središte šire regije na kojemu danas živi preko 35 000 stanovnika.

Najstariji pisani tragovi o životu na dugoselskom području postoje u darovnici - povelji kralja Andrije II. Arpadovića iz 1209. godine, gdje se spominje "etiam terram sancti Martini" (također zemlja sv. Martina) koju kralj dodjeljuje hrvatskim redovnicima Božjacima, odnosno viteškom redu Templarima. Ime Dugog Sela spominje se 1566. godine, odnosno 1622. godine. Mjesto je bilo pod upravom feudalaca (Tahi, Zrinski, ...), a kasnije je u posjedu Draškovića. Dugo Selo je od 1850. godine kotarsko središte, a u drugoj polovici 20 st. općina, a 1997. godine dobiva status grada. Poštanski ured počeo je s radom 1858. godine. Prvi vlak kroz Dugo Selo prolazi 4. siječnja 1870. godine, 1893. godine osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo, 1900. godine završena je izgradnja nove župne crkve. Prvi športski klub, nogometni klub "DŠK" osniva se 1923. godine. Električna struja uvodi se 27.12.1934. godine, 1962. godine Dugo Selo dobiva vodovod, a 1966 provodi se plinifikacija.

U bližoj okolici Dugog Sela, u Božjakovini je 26. kolovoza 1939. godine potpisan sporazum Cvetković-Maček, kojim je uspostavljena Banovina Hrvatska

Napad na Kraljevinu Jugoslaviju u II. svjetskom ratu počinje 6. travnja 1941. godine bombardiranjem i uništavanjem dugoselskog željezničkog kolodvora sat vremena prije Beograda.

Srednja škola Dugo Selo

Srednja škola Dugo Selo počela je sa radom 2002. godine.

Programi:

1. opća gimnazija
2. tehničar za računalstvo
3. ekonomist
4. frizer
5. instalater grijanja i klimatizacije
6. plinoinstalater
7. vodoinstalater
8. automehaničar
9. elektroinstalater
10. elektromehaničar

Župa Svetog Martina Dugo Selo

Gradnja crkve je započela 1895. godine i trajala do 1900. godine. Gradio ju je hrvatski arhitekt Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.)

Hermann Bollé

Nakon završene graditeljske obrtne škole, stupa u atelijer arhitekta H. Wiethasea, gdje se bavio nacrtima crkava i crkvene opreme. Od 1872. godine studirao je arhitekturu na bečkoj Akademiji i istovremeno radio u atelijeru glasovitog austrijskog arhitekta Friedricha von Schmidta. Godine 1875./76. boravio je u Italiji gdje je upoznao biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Isu Kršnjavoga, što je njegov životni put skrenulo u Hrvatsku. Već 1876. godine dolazi u Đakovo gdje je, nakon smrti arhitekta K. Rösnera, preuzeo gradnju đakovačke katedrale Sv. Petra. Iste godine nadzire restauraciju zagrebačke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu zagrebačke katedrale, pa se Bollé 1878. godine za stalno nastanjuje u Zagrebu. Odmah dobiva narudžbe s raznih strana te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost.

U povijesnim stilovima restaurirao je i izgradio je u Hrvatskoj brojne objekte (zgrade Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole; kompleks groblja Mirogoj u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici, katedralu i nadbiskupski dvor, te više kaptolskih kurija u Zagrebu. Po njegovim nacrtima izvedeni su i detalji zagrebačke urbane opreme, a sudjelovao je u svim važnim pitanjima urbanističkoga oblikovanja Zagreba. Gotovo je nepregledan broj njegovih ostvarenja i projekata na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do kazališnih kostima i inscenacija, vitraja, nakita, posuđa, svjetiljaka i dr.

Opsežna je Bolléova društveno-kulturna i pedagoška djelatnost. Bio je aktivan član Društva umjetnosti, jedan je od osnivača i ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt te Obrtne škole u čijem okviru je osnovao i Graditeljsku školu koju je i vodio pune 32 godine. S učenicima i nastavnicima sudjelovao je na velikim izložbama u svijetu (Trst 1882., Budimpešta 1885. i 1886., Pariz 1900.) dobivši više vrijednih priznanja i odlikovanja. Unatoč polemikama koje se i danas vode glede njegova rada, Bollé je nesumnjivo odigrao presudnu ulogu u urbanističkome oblikovanju Zagreba druge polovice 19. stoljeća.

Kulturno umjetničko društvo "Preporod" Dugo Selo

U travnju 1907. godine, u Dugom Selu, tadašnji učitelj Ivan Benković i župnik Stjepan Horvat osnovali su Crkveno pjevačko društvo, podružnicu Sv. Cecilije, odnosno seljački pjevački zbor. To je bilo rođenje današnjeg KUD-a Preporod.

KUD Preporod se sastoji od folklornog ansambla, podmladka, koledarica, veterana, tamburaškog orkestra i glumačke družine.

Kulturno umjetničko društvo "Preporod" pronosi ljepotu hrvatske narodne baštine kako u zemlji tako i u inozemstvu te sa preko 50 javnih nastupa godišnje promiče Hrvatsku, promiče Dugo Selo i njegove narodne običaje. Danas zidove Preporodovih prostorija krase razna priznanja, plakete, medalje za osvojena prva mjesta na fetivalima, međunarodnim turnejama i natjecanjima. Njih su tamo, sa ostalim uspomenama i lijepim sjećanjima postavili stari i današnji folkloraši.